Novi vodovod Vuglovec – Gečkovec – Kaniža gradi se 1955. god., prema projektima Inženjerskog projektnog zavoda iz Zagreba. Na trasi vodovoda izgrađeni su objekti vodozahvata, vodosprema, zračnih ventila i muljnih ispusta. Cijelom dužinom vodovoda napravljeni su javni izljevi–pipe.

Dobrovoljnim radom 1964. godine gradi se nova kaptaža na izvoru "Žgano vino" i novi cjevovod većeg profila prema Ivancu  i obnovljenom ulicom Vladimira Nazora.

Razvojem i širenjem naselja uvidjelo se da je za daljnju izgradnju i održavanje vodovoda  potrebno  posebno poduzeće, te je 1968. godine osnovana "Komunalna radna organizacija". Započinje intenzivna izgradnja novih vodovoda. Koriste se novi cjevni materijali: salonit i alkaten. Godine 1973. kaptira se "Bistrica", najveći izvor u podnožju Ivančice i grade se ključne hidrotehničke građevine. Vodovod se provodi kroz naselja Vitešinec, Punikve, Ivanečki Vrhovec, Ivanečko Naselje, Salinovec, Stažnjevec, Gačice, Lukavec, Cerje, Koškovec i Druškovec. Grade se vodospreme "Pilana" (500 m3), "Pahinsko" (500 m3), "Vitešinec" (100 m3), "Ivanečki Vrhovec" (100 m3) i "Vuglovec" (100 m3). U samom naselju Ivanec vodovodi se šire po novim ulicama. Uvodi se mjerenje vode putem vodomjera.

Od devedesetih godina prošlog stoljeća pa do danas distributer vode na ovom području je Ivkom. Obnovljeni su i modernizirani cjevovodi i objekti u mnogim ulicama i naseljima, a  dovršena je izgradnja vodoopskrbnih objekata u Ivanečkoj Željeznici i Prigorcu. Izgrađene su vodospreme „Pilana II“ (800 m3) i „Prigorec“ (100 m3). Vodom su opskrbljena sva naselja na području Ivanca, uz napomenu da je manjim dijelom u istočnom dijelu Ivanca i u naseljima preko rijeke Bednje distributer vode poduzeće Varkom iz Varaždina.

POVIJEST VODOVODA U IVANCU

 

Gradnju prvog vodovoda u Ivancu, na kraju 19.st., vodio je tadašnji glasoviti graditelj Maruzzi iz Zagreba. Radovi su dovršeni do ljeta 1901. godine. Taj vodovod je zahvaćao vodu s izvora "Pišćaje" i putem javnih pipa snabdijevao područje današnjeg centra Ivanca i manje dijelove Rajterove i Malezove ulice. Na lokaciji Trga hrvatskih Ivanovaca izgrađen je ukrašeni vodoskok i postavljena je fontana gdje su mještani mogli točiti vodu.

Kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća vodovod je produžen od "Pišćaja" do izvora "Žgano Vino", gdje je izgrađena nova kaptaža. Vidljiva je i briga općine koja je osigurala sredstva za utvrđivanje sanitarne zone oko izvorišta. Otkupljeno je četiri jutra šume gdje je bila zabranjena sječa i obaranje stabala, kako bi se spriječila erozija tla. Godine 1932. ovaj vodovod je pojačan i obnovljen, ali se broj korisnika nije značajno povečao, već su samo zakopane cijevi većeg profila.

U Vuglovcu se 1934. godine gradi vodovod od izvora "Zviranje". Na području Knapića također se gradi vodovod s izvora "Melišće". Cijevi su u to vrijeme bile od lijevanog željeza i bile su vrlo skupe i nedostupne. Za gradnju navedenih vodovoda djelomično su se koristile već upotrebljavane, iskopane cijevi, koje su vađene i dopremane iz starih zagrebačkih vodovoda.